Filozofija odgoja

ISPITI

način polaganja

Napredovanje studenata pratim tijekom cijele godine, posebno na seminarima, i o tome vodim pismene bilješke. Na osnovi toga najuspješnijim studentima, koji za to izraze želju (do 10% od ukupnog broja), odobrim polaganje ispita u predroku. Polaganje ispita u predroku je privilegija, jer predloženu ocjenu student može odbiti bez obrazloženja i posljedica, te ponovno pristupiti ispitu u jednom od ispitnih rokova (dakle i u prvom redovnom roku).

Rezultate praćenja napredovanja studenata tijekom godine ugrađujem u ocjenu koju student dobiva nakon ispita.

Zbog velikog broja studenata koji pristupaju ispitu u redovnim i izvanrednim rokovima (nekoliko stotina godišnje) i vremena neophodnog za jedan ispit, ispiti su u pravilu pismeni. Međutim, ako u određenom terminu ispitu pristupi samo jedan ili dva studenta ispit može biti i usmeni.

Za studente koji dobiju odobrenje da ispitu pristupe u predroku, ispit je usmeni.

Na ispit studenti su obvezni donijeti pribor za pisanje i papir, identifikacijsku ispravu sa slikom (indeks ili osobnu iskaznicu), te ovjerenu prijavnicu.

Filozofija odgoja (obvezni kolegij)

Filozofijska propedeutika (izborni kolegij)

Filozofska radionica (izborni kolegij)

Poslijediplomski studij

Pismeno; trajanje ispita je 60 min, odgovara se na 6 pitanja (za svako djelo po jedno pitanje i 1 pitanje odnosi se na predavanja), svaki se odgovor boduje 1-5 bodova (po pola boda), za prolaznu ocjenu potrebno je točno odgovoriti na najmanje 5 pitanja i dobiti najmanje 12 bodova, za ocjenu dobar potrebno je najmanje 16 bodova, za vrlo dobar potreban je najmanje 21 bod i za ocjenu odličan potrebno je najmanje 26 bodova, potpuno točan odgovor donosi 4 boda a kritički komentar uz to donosi još 1 bod, na ispitu je dozvoljeno služiti se literaturom.

Ili alternativno:

Po jedno pitanje za svaku knjigu, dva za multimedijski priručnik, te jedno koje se odnosi na sadržaj predavanja (ukupno 6).

Usmeno; usmenom ispitu studenti mogu ali ne moraju pristupiti osim kada je ispit komisijski, pristupanjem usmenom ispitu student može povisiti ali i sniziti ocjenu dobivenu na pismenom dijelu ispita, način ocjenjivanja kod usmenog polaganja ispita isti je kao i kad se ispit polaže pismeno.

Ocjenjivanje tijekom godine; za svako sudjelovanje u seminaru student dobiva 1-2 boda ovisno o angažmanu, za seminarski uradak dobiva još 1-5 bodova i za održano izlaganje još 1-5 bodova, ukupno može na osnovi angažmana u seminaru dobiti 100 bodova (svaki vrijedi 0,05 ispitnih bodova) koji se na ispitu pribrajaju ispitnim bodovima i mogu povisiti konačnu ocjenu za +1.

Izvršavanje obveza

O sudjelovanju studenata u seminaru vodi se redovita evidencija i boduje njihov doprinos. Seminarski rad i izlaganje obvezni su i prije izvršenja seminarskih obveza nije moguće pristupiti pismenom ispitu.

Djelomično ili u potpunosti seminari se mogu organizirati i uz potporu računalno-komunikacijskih sredstava. U tom slučaju studenti su obvezni koristiti se tim sredstvima u ostvarenju seminarskim zadataka najmanje u onom opsegu u kojem su im ta sredstva dostupna na Učiteljskom fakultetu.

Pismeno; trajanje ispita je 30 min, odgovara se na 3 pitanja (za svako djelo po jedno pitanje i 1 pitanje odnosi se na predavanja), svaki se odgovor boduje 1-10 bodova, za prolaznu ocjenu potrebno je točno odgovoriti na najmanje 2 pitanja i dobiti najmanje 12 bodova, za ocjenu dobar potrebno je najmanje 16 bodova, za vrlo dobar potreban je najmanje 21 bod i za ocjenu odličan potrebno je najmanje 26 bodova, potpuno točan odgovor donosi 8 bodova a kritički komentar uz to donosi još 2 boda, na ispitu je dozvoljeno služiti se literaturom.

Ocjenjivanje tijekom godine; za svako sudjelovanje u seminaru student dobiva 1-2 boda ovisno o angažmanu, za seminarski uradak dobiva još 1-5 bodova i za održano izlaganje još 1-5 bodova, ukupno može na osnovi angažmana u seminaru dobiti 55 bodova (svaki vrijedi 0,1 ispitnih bodova) koji se na ispitu pribrajaju ispitnim bodovima i mogu povisiti konačnu ocjenu za +1

Izvršavanje obveza

O sudjelovanju studenata u seminaru vodi se redovita evidencija i boduje njihov doprinos. Za seminarski rad ili izlaganje studenti se u pravilu opredjeljuju dragovoljno, ali ako voditelj kolegija procijeni da je nečiji angažman u seminaru nezadovoljavajući može mu odrediti i izradu seminarskog zadatka.

Izvršavanje izvannastavnih zadataka i prisutnost i djelatno sudjelovanje na seminarima; ocjenjuje se kontinuirano cijelu godinu s 1-2 seminarska boda, a svaki bod vrijedi 0,05 ispitnih bodova kojima se uvećava ocjena stečena po ostalim osnovama. Ukupan broj seminarskih bodova je 100.

Pripremna izlaganja; zajednička i individualna pripremna izlaganja ocjenjuju se semestralno ocjenom 1-5.

Pismeno izlaganje za »skup«; ocjenjuje se na kraju nastavne godine

Nastup na »skupu«; ocjenjuje se na kraju nastavne godine. U ocjenu nastupa na »skupu« ulazi izlaganje, ali i sudjelovanje u raspravi i donošenju zaključaka.

Konačna je ocjena prosječna ocjena svih ocjena uvećana seminarskim bodovima.

Uvjet za sudjelovanje u Filozofskoj radionici

Spremnost za redovito komuniciranje e-poštom i služenje Internetom. Onima kojima je glede toga potrebna poduka dobit će je početkom rada.

Izvršavanje obveza

Uvjet da bi student dobio potpis, odnosno da bi mu bila odobrena tema pismenog izlaganja i sudjelovanje na završnom skupu, a bez čega nije moguće dobiti konačnu ocjenu, je da prikupi najmanje 20 seminarskih bodova.

Osim kroz sudjelovanje u raspravama uz izlaganja i multidisciplinarnoj raspravi, stečene kompetencije studenata provjeravat će se u istraživanjima na odabranu temu i izradi seminarskog rada (cca 10 kartica), te usmenom ispitu.