STUDENTSKI RADOVI seminarski

Studenti koji žele izraditi seminarski rad trebaju se za to prijaviti najkasnije mjesec dana od početka kolegija.

 

Seminarska izlaganja su obvezna, a njihova ocjena uz ocjenu sudjelovanja studenta u radu seminara ulazi u konačnu ocjenu. Osim toga boduje se pri određivanju rang liste za predrok.

 

ROKOVI

Temu seminarskog rada treba prijaviti najkasnije do 15. studenoga. Svaki student dužan je  za izlaganje u trajanju od 10 min  izraditi nacrt izlaganja (sinopsis).

Nacrt izlaganja (sinopsis) treba predati najkasnije do 15. prosinca i to je uvjet za dobivanje potpisa.

 

NACRT IZLAGANJA (sinopsis)

Opseg teksta je 1 autorska kartica* (1 ak*  = 1800 znakova, pri čemu se računaju i razmaci među riječima; nekada je to bilo 30 redaka sa po 60 znakova, ali sada se broj znakova mjeri brojačem znakova).

Nacrt izlaganja treba imati sljedeću strukturu:

bullet

Podaci o ustanovi, kolegiju i nastavniku (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kolegij Filozofija odgoja, prof. dr. sc. Milan Polić)

bullet

Datum

bullet

Podaci o studentu

bullet

Naslov izlaganja

bullet

Postavke (teze) koje će se pokušati dokazati

bullet

Sažetak izlaganja (vidi neki od on-line članaka na ovom portalu)

bullet

Ključne riječi (vidi neki od on-line članaka na ovom portalu)

bullet

Literatura (najmanje dva članka ili knjige; vidi način pisanja bibliografskih podataka desno)

bullet

Najmanje 2 pitanja koja proizlaze iz izlaganja za sudionike seminara (izlagatelj treba znati odgovoriti na ta pitanja)

 

 Pogledajte primjer sinopsisa

 

PISMENO IZVJEŠĆE

Opseg teksta je maksimalno 4 autorske kartice* (1 ak*  = 1800 znakova).

 

Struktura rada je sljedeća:

Uvod (do 0,5 ak) – u kojem se sažeto objašnjavaju društveno-povijesne okolnosti čije poznavanje je neophodno za razumijevanje daljnjeg izlaganja.

Interpretacija (1,5 – 2 ak) - kojom se nastoji što vjernije prepričati bitne postavke, argumentaciju i namjeru djela s obzirom na temu o kojoj se izlaže. Smiju se koristiti i kraći navodi.

Kritički osvrt (1 – 1,5 ak) - u kojem se razložno iznose vlastite primjedbe na tekst koji je prethodno interpretiran. Kraći navodi su ne samo dozvoljeni, nego i poželjni u predstavljanju postavki na koje se daje kritički osvrt.

Ukupna dužina interpretacije i kritičkog osvrta ne smije preći 3 ak.

Zaključak (do 0,5 ak) – sadrži bitnu postavku (ili postavke) izvedenu nakon kritičkog osvrta i pretpostavke iz kojih je razložno izvedena.

Literatura (navedena djela) – sadrži bibliografske podatke o djelima korištenim pri pisanju seminarskog rada (šire), ili samo o djelima koja se navode u radu (uže).

 

Kako pisati navode u tekstu i kako pisati bibliografske podatke može se vidjeti u stupcu desno, ili sve to opširnije te kako pronaći odgovarajuću literaturu i uopće kako se služiti knjižnicama može se vidjeti  knjižici:

 

Polić, Milan i Rajka (2000.), SELF-EDUCATION TRAINING1995 – Korištenje knjižnica, Zagreb: Radionica Polić k.d., 28 str.

 

USMENO IZLAGANJE

Trajanje usmenog izlaganja je najviše 10 minuta. Dva studenta s istom temom smiju, međutim, pripremiti zajedničko izlaganje u trajanju od 20 minuta. Poželjno je dapače da se izlaganje priprema zajednički uz podjelu uloga (pismeni izvještaji moraju međutim biti odvojeni i cjeloviti).

Prilikom usmenog izlaganja ne čitaju se pismena izvješća, već se izlaže na osnovi za tu priliku posebno pripremljenog kratkog nacrta izlaganja uz korištenje navoda, slika, dijagrama i drugih nastavnih sadržaja.

Studentima je potpuno prepušteno na volju da izaberu metodički pristup za svoja izlaganja.

 

PISANJE BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA

 

Kako se navodi iz knjiga

 

Navodi moraju biti označeni navodnim znacima, a iza svakog navoda mora stajati bibliografska bilješka koja sadrži prezime autora, godinu izdanja i stranicu navoda u obliku:

 (Kant, 1984., 434)

 

Na kraju teksta pod navedena djela navode se putpuni bibliografski podaci djela na sljedeći način (ako od istog autora ima više knjiga iste godine izdanja u bibliografskoj bilješci iza navoda i na kraju u potpunom bibliografskom podatku uz godinu se stavljaju i indeksi a, b, c itd.) :

bullet

Kangrga, Milan (1989. b), Misao i zbilja, Zagreb: Naprijed, 428 str.

bullet

Kangrga, Milan (1989. c), Praksa, vrijeme, svijet, Zagreb: Naprijed, 476 str.

bullet

Kant, Immanuel (1974.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed, 215 str.

bullet

Kant, Immanuel (1984.), Kritika čistoga uma, Zagreb: Matica hrvatska, 438 str.

  

Broj stranica knjige na kraju nije obvezan.

 

 

Kako se navodi iz časopisa

 

U navedenim djelima na kraju teksta bibliografski podaci za časopise pišu se na sljedeći način:

 

bullet

Polić, Milan (1996.), »Ekohistorijski pristup problemu zaštite okoliša«, Društvena istraživanja, god. 5, sv. 2 (22), Zagreb, str. 457-471.

bullet

Polić, Milan (1996. a), »Vrijeme je za ekohistoriju«, u zborniku Očuvajmo Zemlju zajedno, Čakovec: Dječji centar - Čakovec, FF Zagreb - Pedagogijske znanosti i Zrinski d.d. Čakovec, str. 9-19.

 

 

Broj stranica članka (od - do) je obvezan.

 

Obratite pozornost na vrstu slova i navodnike.

  

 

Čovjek –odgoj - svijet

 

Filozofija odgoja - filozofijska disciplina (v.) koja propituje bit (v.) i smisao (v.), te preduvjete i činitelje odgoja (v.), njegovo mjesto i povijesnu (v. povijest) ulogu u kulturi (v.) i svijetu (v.), odnosno njegovu ukupnu važnost za čovjeka (v.).

Filozofija (v.) odgoja nije, dakle, za razliku od pedagogije (v.), neka samostalna znanost (v.) o odgoju, niti to pokušava biti, već je ona prije svega filozofija koja u istraživanju općih filozofskih pitanja težište stavlja na odgoj kao poseban predmet (v.) svoga zanimanja. Filozofija odgoja je dakle filozofija u trenutku kada se posebno bavi odgojem. Vidi raspravu Filozofija odgoja.

Krieck (1922)., Maritain (1959.), Bloch (1973.), Pantillon (1981.), Löwisch (1982.), Scheffler (1985.), Marinković (1987.), Scolnicov (1988.), Reboul (1989.), Vuk-Pavlović (1996.)

 

Funkcija - (lat. functio = služenje, obavljanje) djelatnost (v.) ili zadatak (v.) u okviru čega (ustanove, organizma i sl.).

 

 

TEME SEMINARSKIH RADOVA

 

Teme seminarskih radova studenti biraju sami i predlažu nastavniku na odobrenje. Izbor teme može biti o bilo čemu iz programa Filozofije odgoja (vidi program i sadržaj priručnika Filozofija odgoja)

Neovisno o djelu koje se obrađuje u seminarskom radu, rad treba biti usredotočen na odgojnu problematiku. Prijedlozi tema za neke seminarske radove:

 

 

bullet

Platon: Država

bullet

Platon: Gozba 

bullet

Aristotel: Politika

bullet

Thomas More: Utopija

bullet

Tomaso Campanella: Grad sunca

bullet

Frane Petrić: Sretan grad

bullet

Nikola Gučetić: Upravljanje obitelji

bullet

Jean Jacques Rousseau: Emil ili o odgoju

bullet

Voltaire: Rasprava o toleranciji

bullet

Charles Fourier: Civilizacija i novi socijetarni svijet

bullet

Robert Owen: Novi pogledi na društvo

bullet

John Stuart Mill: O slobodi

bullet

Alexandar Neill: Slobodna djeca Summerhilla ili Škola Summerhill

bullet

Frans Carlgren: Odgoj ka slobodi.

bullet

William Glasser: Kvalitetna škola

bullet

Ivan Illich: Dolje škole

bullet

Louis Legrand: Moralna izobrazba danas

bullet

Alain Madelin: Osloboditi školu

bullet

Alain Mougniotte: Odgajati za demokraciju

bullet

Aldous Huxley: Otok