PROGRAMI
   

 

filozofija odgoja

3. i 4. semestar studija za učitelje primarnog obrazovanja (60 sati)

2 sata (1P + 1S) tjedno

dr. sc. Milan Polić, redoviti profesor

Bodovna vrijednost predmeta

Bodovna vrijednost predmeta je 4 ECTS boda.

Obrazloženje:

Od studenata se osim što prisustvuju predavanjima i sudjeluju u seminarima, očekuje da se aktivno pripremaju za nastavu. To znači da pročitaju određenu literaturu ili izvrše neki manji zadatak, te da izvan nastave sudjeluju u određenim raspravama. Osim toga očekuje se da izrade ili sudjeluju u izradi seminarskog rada ili pripreme i ostvare izlaganje na određenu temu. S pomakom prema projektno-istraživačkoj nastavi smanjilo bi se pasivno doduše opterećenje studenata, ali i povećale njihove obveze i odgovornost u realizaciji (samo)obrazovnih projekata.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Opće kompetencije

Cilj je studentima omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da, kritički propitujući vlastito iskustvo, istražuju i stvaralački sudjeluju u promišljanjima pitanja odgoja. Kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.

 

Specifične kompetencije

Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije:

  • u području logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,

  • u području filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog posredovanja, jeziku,

  • u području filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,

  • u području filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,

  • u području etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno

  • u području filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.

Izvedbeni plan realizacije programskih sadržaja

Predavanja u 3. semestru

  • Uvod u filozofiju odgoja: pojam i povijesno porijeklo filozofije

  • Uvod u filozofiju odgoja: razlozi i poticaji na filozofiranje

  • Uvod u filozofiju odgoja: uvjeti za filozofiranje i razvitak filozofije

  • Uvod u filozofiju odgoja: osnovna filozofska pitanja i pojmovi

  • Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; odnos prema drugim filozofskim disciplinama

  • Odnos filozofije i religije

  • Odnos filozofije i znanosti

  • Odnos filozofije i umjetnosti

  • Logika i logički formalizirano mišljenje

  • Povijesno najvažniji pokušaji da se odgovori na osnovna filozofska pitanja:

    • problem bitka

    • problem istine

    • problem dobra i zla

  • Odnos svijeta i mišljenja: pojam – (pri)povijest - predmet

  • Odnos svijeta i mišljenja: spoznaja i oblikovanje stvarnosti

  • Odnos svijeta i mišljenja: povijesno i mehaničko vrijeme

 

Predavanja u 4. semestru

  • Uloga filozofije u određenju pojma odgoja i odgojne prakse

  • Ovisnost odgojnih koncepcija o razrješenju bitnih ili bar bitno filozofijskih pitanja

  • Što je u odgoju bitno filozofijsko, a što u filozofiji bitno odgojno

  • Odnos odgoja i obrazovanja

  • Komunikacija i posebno odgojna komunikacija

  • Ideologija

  • Manipulacija i odgoj

  • Indoktrinacija i obrazovanje

  • Kritički povijesno-problemski prikaz izabranih odgojnih teorija od antike do danas (5 sati)

    • Sokrat, Platon

    • Aristotel, Morus, Campanella

    • Rousseau, Owen, Fourier

    • Klasični njemački idealizam

    • Dewey, Vuk-Pavlović 

  • Filozofija odgoja kao filozofska disciplina u svijetu i u nas

  • Filozofija odgoja i znanosti o odgoju

 

Teme seminarskih rasprava

Divergentno mišljenje

Problematizacija uobičajenog

Rasprava o pojmu čovjek

Rasprava o pojmu svijet

Rasprava o pojmu priroda

Rasprava o pojmu istina

Rasprava o pojmu sloboda

Rasprava o pojmu dobro

Rasprava o pojmu lijepo

Rasprava o pojmu pravedno

Rasprave o određenim odgojnim teorijama

 

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se ostvaruje kroz predavanja i seminare, te aktivno pripremanje studenata za nastavu. U okviru seminara već sada ima elemenata istraživačke nastave, no postupno bi svu nastavu trebalo organizirati kao jedan ili više istraživačkih projekata. U tu svrhu nastavnika i studente trebalo bi osloboditi rasporedom sati zadane nazočnosti u određenom prostoru, a nastavnike obvezati na izradu godišnjeg izvješća o ostvarenju projekta ili projekata.

Znanje se provjerava pismenim i(li) usmenim ispitom i tijekom godine doprinos u seminaru. Prelaskom na projektno-istraživačku nastavu ocjenjivalo bi se izvršenje projektnog zadatka ili izvješće o istraživanju, te po potrebi usmeno obrazloženje vlastitog doprinosa.

 

FILOZOFSKA RADIONICA: Odgoj i dokolica 

9. semestar studija za učitelje razredne nastave – izborni predmet (30 sati)

2 sata (1P + 1S) tjedno

dr. sc. Milan Polić, redoviti profesor

Bodovna vrijednost predmeta

Bodovna vrijednost predmeta je 3 ECTS boda

Obrazloženje:

Od studenata se osim nazočnosti na predavanjima i sudjelovanja u seminarima u konvencionalnom prostoru, očekuje sudjelovanje u sinkronim i asinkronim raspravama u kiberprostoru, te djelatno pripremanje za nastavu. To znači da će prema uputama nastavnika izvan nastave trebati obaviti mnoštvo zadataka i pročitati potrebnu literaturu, te sudjelovati u raspravama s članovima projektne skupine. Osim toga očekuje se da sudjeluju u izradi zajedničkih i samostalnih seminarskih izlaganja, te konačnog izlaganja na zadanu temu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Opće kompetencije

Cilj je studentima omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da, kritički propitujući vlastito iskustvo, istražuju i stvaralački sudjeluju u promišljanjima pitanja odgoja. Kritički valjano i odgojno produktivno povezivanje mnogih pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom djelovanju nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.

 

Specifične kompetencije

U razvitku odgojne struke središnja je uloga nastavnika, među kojima istaknuto mjesto imaju upravo učitelji razredne nastave. Od njih se očekuje da osim neposrednog odgojnog djelovanja u razredu i unapređivanja vlastite odgajateljske djelatnosti pridonesu i općem razvitku struke. Pisanjem programa, udžbenika, priručnika itd., te stručnim recenzijama programa, udžbenika itd. Kritičkim raščlambama i prikazima nastavne opreme, nastavnih pristupa i metoda, odnosa u školi i općih odgojnih uvjeta u društvu, ali iznad i prije svega sudjelovanjem u stručnim raspravama. Kraće rečeno od učitelja se očekuje da budu ne samo izvršitelji tuđih odgojnih zamisli, nego i sudionici u oblikovanju odgojnog sustava. Da bi mogli uspješno odgovoriti tom očekivanju učitelji se već za vrijeme studija trebaju osposobljavati u tom smjeru, za što je posebno pogodna nastava filozofije.

Specifične kompetencije koje bi studenti trebali steći kroz ovu filozofsku radionicu bile bi:

  • znanje i sposobnost samostalnog pronalaženja relevantnih izvora i oblikovanja stručnih odgovora na pitanja na koja odgovore nisu dobili unaprijed nekim njima propisanim programom ili poukom,

  • znanje i sposobnost samostalnog sustavnog postavljanja pitanja i povezivanja odgovora o određenim pojavama,

  • znanje i sposobnost argumentiranja vlastitih tvrdnji,

  • znanje i sposobnost pismenog i usmenog izlaganja o određenoj temi,

  • znanje i sposobnost raspravljanja o određenoj temi

  • stjecanje znanja i sposobnosti za cijeloživotno samoobrazovanje.

Izvedbeni plan realizacije programskih sadržaja

Predavanja

  • Uloga učitelja u unapređivanju odgojnog sustava, razvitku znanosti i privrede, te ukupnom razvitku društva

  • Što su stručni i znanstveni skupovi i zašto je potrebno sudjelovati na njima

  • Postavljanje teme: Odgoj i dokolica

  • Postavljanje teme (nastavak): određenje dokolice i besposlice

  • Gdje i kako pronaći obavijesne izvore

  • Kako prethodno razlučiti relevantne od irelevantnih izvora

  • Zašto i kako pisati bilješke

  • Kako čitati izvore; kritička raščlamba, uspoređivanje i provjeravanje podataka, razlučivanje vrijednih od nevrijednih i korisnih od nekorisnih podataka

  • Sustavno prikupljanje podataka

  • Izrada nacrta izlaganja

  • Struktura izlaganja

  • Priprema izlaganja: izgled i način njegove izrade

  • Posebnost filozofskog istraživanja: vjera i sumnja

  • Posebnost filozofskog istraživanja: vjera i razum

  • Posebnost filozofskog istraživanja: razložno i nerazložno vjerovanje

 

Seminarske teme

Tehničke rasprave uz pojedine faze razvitka projekta

Sadržajne rasprave uz izbor teme osobnog izlaganja, naslova, te određenih sadržajnih nedoumica pri pisanju izlaganja. Rasprave o pojmovima.

Probna izlaganja i njihove raščlambe.

 

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Filozofska radionica zamišljena je kao projektno-istraživačka nastava na određenu filozofijsku temu. Odgovor na postavljeno pitanje o odnosu odgoja i dokolice studenti trebaju ponuditi sami uz nastavnikovo stručno vodstvo.

U tom smislu konačan je cilj radionice »studentski stručni skup« na kojem će studenti iznijeti svoja izlaganja, raspravljati i donijeti zaključke na zadanu temu, te eventualno objavljivanje bar nekih izlaganja. Budu li to okolnosti dozvoljavale skup bi mogao biti javan.

No, da bi se postavljeni cilj ostvario studenti moraju ovladati određenim znanjima i sposobnostima što će im jednim dijelom biti dano predavanjima, a jednim dijelom omogućeno seminarskim radom, u skupinama i pojedinačno.

Uz to studenti će prema uputama i pod vodstvom nastavnika samostalno obrađivati temu i pripremati se za završno izlaganje.

Osim sudjelovanja u seminarima, ocjenjivat će se pripremna izlaganja studenata, njihov konačni pismeni izvještaj ili prezentacija, te sam nastup na »skupu«.

 

Prijava na Internet forum i sudjelovanje u forumu je obvezno.

FILOZOFIJA I ODGOJNE ZNANOSTI

poslijediplomski predmet

20 sati nastave

dr. sc. Milan Polić, redoviti profesor

Bodovna vrijednost predmeta

Bodovna vrijednost predmeta je 6 ECTS

 

Svrha:

Upoznati studente s ulogom filozofije u oblikovanju odgojne teorije i prakse. Objasniti zašto je filozofija od svojih početaka bila usmjerena na odgoj, tj. razložiti što je u filozofiji bitno odgojno, a što u odgoju bitno filozofijsko, te zašto filozofija ne može bez odgoja kao ni odgoj bez filozofije. Objasniti koje je mjesto filozofije u sustavu znanosti o odgoju, te prijepore, posebno u hrvatskoj filozofiji, oko odnosa filozofije i pedagogije. Upoznati studente s povijesnim okolnostima i njihovom filozofskom refleksijom koji su utjecali na promjene u poimanju odgoja od (državotvornog) sredstva do kulturne samosvrhe. Pridonijeti osposobljavanju studenata za multidisciplinarnu i interdisciplinarnu suradnju u promišljanju odgoja i odgojnom djelovanju.

 

Osnovne teme:

  • Paideia i skholé (dokolica kao slobodno vrijeme za učenje)

  • Je li čovjek mjera svih stvari?

  • Između odgoja i manipulacije (Platon kao primjer i početak rascjepa).

  • Državotvorni »odgoj«.

  • Francuska građanska revolucija i klasični njemački idealizam.

  • Premišljanje pojma odgoja.

  • Industrijska revolucija, obvezno školstvo i razvitak znanosti (podjela rada i fragmentacija znanja).

  • Postindustrijsko društvo i postmoderni pluralizam.

  • Potreba za povezivanjem znanstvenih znanja i holističkim pristupom. Uloga filozofije.

  • Društvo znanja i promjena odgojne paradigme.

 

Oblici provođenja nastave:

PowerPoint prezentacije, rasprave uz prezentacije, multidisciplinarna rasprava kompetentnih sudionika i studenata poslijediplomskog studija, manje istraživanje na odabranu temu i izrada seminarskog rada pod rukovodstvom nastavnika, samostalno čitanje zadane literature uz konzultacije (uživo ili e-poštom) s nastavnikom.

 

Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem bodova iz ECTS):

Kompetencije koje studenti stječu ovim kolegijem su: sposobnost konzistentnog i koherentog promišljanja znanstvenog znanja i vrijednosti koje kao nastavnici posreduju u podučavanju, te sposobnost holističkog poimanja svijeta, naspram njegove uobičajene znanstveno parcijalizirane prezentacije.

Osim kroz sudjelovanje u raspravama uz izlaganja i multidisciplinarnoj raspravi, stečene kompetencije studenata provjeravat će se u istraživanjima na odabranu temu i izradi seminarskog rada (cca 10 kartica), te usmenom ispitu.

Opterećenje studenata usklađeno je s brojem ECTS bodova pa se očekuje da studenti u zadanom vremenu mogu odraditi sve svoje obveze uz pretpostavku da se filozofski tekstovi funkcionalno čitaju u prosjeku 10 kartica/h, te da je studentima za manje vlastito istraživanje i izradu seminarskog rada potrebno oko 60-80 sati.

Način polaganja ispita i izvršavanja obveza, te litaraturu  u okviru kolegija/predmeta vidi pod ispiti u glavnom izborniku